Njemačka je oduvijek bila i ostala europska velesila te je njezin značaj za Europu i Europsku uniju nemjerljiv. Kakvom vidite Europsku uniju u idućih deset godina te ulogu Njemačke u održavanju stabilnosti i sigurnosti Europe?

- Nemjerljivo je, i to želim na početku naglasiti, prije svega značenje Europske unije za Njemačku. Mi smo u svjetskim okvirima u najboljem slučaju zemlja srednje veličine i naša sudbina u sve kompetitivnijem multipolarnom okruženju koje sve više karakteriziraju sučeljavanja velikih sila neraskidivo je povezana s uspjehom projekta europskih integracija, s političkom i gospodarskom snagom EU-a. Pred nama su veliki izazovi. Ne želim sada ulaziti u detalje ruske agresije na Ukrajinu, samo ću naglasiti da se tu radi i o našoj sigurnosti i o našem suverenitetu. I eskalacija na Bliskom istoku utječe na nas jer sigurnost u ovom međuovisnom svijetu se ne može razdijeliti – sigurnost naših partnera je i naša sigurnost. A da uopće ne spominjem najveći i najteži izazov koji je pred svima nama, klimatske promjene.
Upravo se nalazimo pred procesom velike transformacije prema održivom, zelenom gospodarstvu. Ta transformacija istovremeno mora biti i pravedna – nitko ne bi trebao biti prisiljen odlučivati između razvoja i očuvanja okoliša. Uvjeren sam da mi Europljani te izazove možemo savladati samo zajedno. Međutim, preduvjeti za to su jedinstvo, snaga i sposobnost djelovanja. Zbog toga mi u Njemačkoj vjerujemo da Europska unija treba primiti sve države koje su kandidirale za članstvo, ali ne samo zato da bi postala veća, već da dobije na jedinstvu i snazi. A za to se moramo dalje razvijati i postati sposobniji za djelovanje.
To je rasprava koju će Njemačka zajedno s partnerima i istomišljenicima aktivno poticati. Europska unije je projekt koji se trajno razvija i mijenja. I ja sam optimist, bez obzira na sve što nas u ovom trenutku brine.

Kakvom općenito vidite ulogu i značaj Njemačke na globalnom planu?

- Neporecivo je da je globalizacija za Njemačku imala vrlo pozitivne učinke. Mi smo jedna od najvećih svjetskih gospodarskih i trgovinskih sila, čemu su značajno doprinijeli razvoj međunarodne razmjene i slobodna globalna trgovina. Ali vidimo da se vremena mijenjaju. Sustav slobodne svjetske trgovine utemeljen na poštenom natjecanju na osnovi kvalitete i učinkovitosti može funkcionirati samo ako počiva na strogim pravilima kojih se svi pridržavaju. I to se ne odnosi samo na gospodarstvo, nego na sve međunarodne odnose.
Oni mogu funkcionirati samo ako se temelje na pravilima i pravu, a nikako na sili i pravu jačega. Međunarodni poredak utemeljen na pravu i pravilima već je dugo u srži njemačke vanjske politike i za mene osobno to je uvijek bio važan dio našeg posla i naše uloge u svijetu. U našem, europskom susjedstvu jedna velika sila napada suverenu državu, prisvajajući svoju interesnu sferu bez obaziranja na suverenitet svojih susjeda ili pravila međunarodnog poretka i još takvu politiku otvoreno opravdava pretenzijom velike sile na moć. To je bolni podsjetnik i čvrsti dokaz da poredak utemeljen na pravilima moramo stalno braniti. Njemačka će to i dalje odlučno činiti.

Njemačka i Hrvatska imaju povijesno jake veze obilježene partnerstvom i povjerenjem – Njemačka je oduvijek bila meka za hrvatske radnike, a Hrvatska omiljena turistička destinacija Nijemcima. Gotovo 3 milijuna turista godišnje posjeti Hrvatsku, dok oko 425.000 Hrvata živi u Njemačkoj. Kako se ove veze namjeravaju daljnje ojačati u narednim godinama?

- U pravu ste, naši odnosi su zaista dobri. Naše dvije države su partneri, naši narodi čvrsto povezani. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju to je dobilo dodatno značenje jer smo sada partneri koji za istim stolom donose odluke i odlučuju o sudbini naše zajedničke kuće Europe. To nije mala stvar, posljednjih nekoliko godina, od pandemije COVID-a preko gospodarskih problema do ratova u našem susjedstvu, podsjetile su nas kako je važno da smo se udružili u tu jedinstvenu zajednicu država koja je osigurala mir, slobodu i prosperitet za velik broj ljudi.
Međutim, naši odnosi moraju ići naprijed, moramo ih nadograđivati novim sadržajima i novim partnerstvima. Jedna od glavnih tema je energetska tranzicija i moguće partnerstvo naših zemalja u proizvodnji zelene energije, uključujući i zeleni vodik. Hrvatska ima  sedam do osam puta veći potencijal proizvodnje zelene energije od vlastitih potreba. Zato je moja vizija da postane integralni dio zajedničkog europskog tržišta zelene energije koje upravo nastaje. Ne smijemo zanemariti da bi na tome Hrvatska mogla i ozbiljno zaraditi.
Još jedna odgovornost koju dijelimo je već spomenuta reforma i proširenje EU-a. Pred nama i drugim europskim partnerima je da se pobrinemo da Europska unija zauzme ono mjesto u globalnom okruženju koje joj i pripada. Da bi to mogla, mora postati efikasnija u donošenju odluka, posebno ako želi primiti nove članice. Hrvatska prepoznaje važnost proširenja, posebno u jugoistočnoj Europi, svom najbližem susjedstvu. Njemačka snažno zagovara i podržava proširenje, svjesna istovremeno da Unija s 35 ili više članica neće moći funkcionirati s potpuno istim institucionalnim i financijskim okvirom i pravilima kao sada.

Njemačka je jedan od najvećih investitora u Hrvatsku i jedan od najpouzdanijih vanjskotrgovinskih partnera već dugi niz godina. Također, svima su dobro poznati njemački telekom, trgovački centri, drogerije, banke… Zašto je hrvatsko tržište tako privlačno i povoljno za njemačke gospodarstvenike i ulagače?

- Po mom mišljenju najveća snaga njemačkog gospodarstva je njegova sposobnost da se prilagođava novim okolnostima. To je bilo važno u početku, nakon osamostaljenja Hrvatske. Danas je presudno da je Hrvatska dio unutarnjeg tržišta EU-a zbog čega se njemački i drugi europski investitori mogu pouzdati u to da će biti tretirani kao hrvatske tvrtke. Međutim, ima i još jedan „meki“ faktor, a to je velika otvorenost s kojom se ljudi u Hrvatskoj odnose prema Njemačkoj i njemačkim poduzećima.
Nadam se da će se naši gospodarski odnosi razvijati u smjeru zelene i energetske tranzicije. Već sam rekao, Hrvatska ima ozbiljan potencijal za proizvodnju zelene energije, a Njemačka je uvijek u potrazi za energijom zbog potreba svog gospodarstva. Znam da na njemačkoj strani postoji veliki interes investitora upravo u segmentu proizvodne energije iz obnovljivih izvora, uključujući i zeleni vodik. Nažalost, oni se još uvijek povremeno susreću s teško objašnjivim preprekama pri ulasku na tržište i poslovanju. Važno je da partikularni privatni interesi ili zastarjeli državni monopoli ne usporavaju razvoj jer to na kraju najviše šteti blagostanju ljudi. To se posebno odnosi na liberalizaciju energetskog tržišta.

Koje aktivnosti u tom smislu provodi Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora u Zagrebu?

- Njemačka-hrvatska industrijska i trgovinska komora (AHK Kroatien) je važan partner i njemačkim i hrvatskim gospodarstvenicima i među njima uživa veliki ugled. Baš ove godine Komora je proslavila 20 godina od kad je osnovana u Hrvatskoj, a dio je mreže od 150 njemačkih vanjskotrgovinskih komora i organizacija u 93 zemlje. Komora danas u Hrvatskoj u članstvu ima preko 340 tvrtki što je čini najvećom bilateralnom gospodarskom organizacijom u zemlji. To su impresivni podaci i pokazuju ulogu i važnost Komore. Njezin rad pokazao se posebno važnim upravo u vrijeme simultanih kriza koje proživljavamo posljednjih godina i koje su zatresle same temelje naših gospodarstava. Institucije kao što je AHK pomažu jačanju bilateralnih odnosa utemeljenih na stvarnom sadržaju, ali i širem razvoju i jačanju veza između europskih partnera koji dijele iste vrijednosti i, barem se tome nadam, zajedničku viziju europske budućnosti.

Hoće li se otvoriti još koji njemački konzulat u Hrvatskoj? Jesu li konzulati produktivni te na koji način djeluju?

- Mi zapravo nemamo konzulate, već počasne konzule. Počasni konzul na području istočne Hrvatske već je niz godina gospodin Ivica Škojo, ugledni osječki poduzetnik. Upravo nedavno je s radom započeo i naš novi počasni konzul u Puli, gospodin Stefan Đokić, mladi odvjetnik koji će biti zadužen za Istarsku i Primorsko-goransku županiju. Počasni konzuli su važan dio našeg posla. S jedne strane, oni mogu obavljati jedan dio klasičnih konzularnih poslova, u koordinaciji s veleposlanstvom. To može olakšati život svima onima koji trebaju neku od takvih usluga da ne moraju putovati u Zagreb.
Ali, sadržajno možda i važnije, počasni konzuli su još jedna snažna veza između naše dvije zemlje. Oni osobno i onime što predstavljaju aktivno rade na tome da naš dijalog i suradnja nikada ne prestaju, da aktivno tražimo nove sadržaje i nova partnerstva i da možemo surađivati i biti sugovornici na svim razinama. Mislim da su počasni konzuli nezaobilazan i važan dio mozaika našeg posla i zbog toga nam je sada prioritet da pronađemo i imenujemo počasnog konzula ili počasnu konzulicu u Dalmaciji.

Snažna i propulzivna suradnja odvija se i između njemačkih i hrvatskih gradova. Koliko su se ovakve bilateralne suradnje na lokalnoj razini pokazale uspješnima te možete li navesti najbolji primjer?

- Hrvatski i njemački gradovi imaju dugu i bogatu tradiciju suradnje. Često se radi o zajedničkim projektima u kulturi i obrazovanju, razmjenama svih vrsta, suradnjama lokalnih udruga i organizacija. To je još jedan dio složenog tkiva naših međusobnih odnosa, mjesto na kojem se ljudi upoznaju, dijele znanja i iskustva, pomažu si ili se naprosto zajedno zabavljaju, što je također važno. Te suradnje svoj posebni značaj dobiju u trenucima kriza ili nepogoda. Zbog toga mnoga od partnerstava njemačkih i hrvatskih gradova svoje korijene vuku iz tragičnog iskustva Domovinskog rata.
Ne želim nikoga posebno isticati jer su te sve suradnje vrlo važne i vrijedne. Ali ono što želim naglasiti je da i u tom području gledamo u budućnost i tražimo nove sadržaje za suradnju na lokalnoj i regionalnoj razini. U potrazi za novim temama došli smo do zbrinjavanja otpada, jednog od najozbiljnijih problema s kojim se hrvatski gradovi i županije suočavaju. To nije nešto što se može riješiti čarobnim štapićem, preko noći. U Njemačkoj ima puno gradova, okruga i tvrtki koje su uspjele proći taj ponekad i bolni proces i svoje znanje i iskustvo spremni su dijeliti s hrvatskim partnerima. Upravo sada intenzivno razvijamo konkretne i praktične oblike suradnje između hrvatskih i njemačkih gradova i regija u području zbrinjavanja otpada. Interes je velik s obje strane, a u perspektivi obuhvaća i dodatne aspekte, kao što održiva rješenja mobilnosti i rasvjete, upravljanje vodama ili urbanističko planiranje.

Njemački je drugi jezik nakon engleskog koji se uči i bira u hrvatskim školama te na visokim učilištima. Koje dobrobiti donosi znanje njemačkog jezika danas u Europi?

- Za gotovo 100 milijuna Europljana njemački je materinski jezik. Iz toga je očito da je znanje njemačkog prednost kad se krećemo po Europskoj uniji. Gosti s njemačkog govornog područja, iz Njemačke i Austrije, najbrojnija su skupina turista u Hrvatskoj, a ne moram posebno naglašavati važnost turizma za hrvatsko gospodarstvo. I u znanosti i obrazovanju znanje njemačkog vrlo je korisno. Naša znanstvena i istraživačka proizvodnja je među najjačima globalno, njemački je drugi najvažniji jezik znanosti na svijetu, a neka od najboljih europskih i svjetskih sveučilišta i istraživačkih instituta su u Njemačkoj. Jako je puno mogućnosti za dobivanje stipendija za studiranje ili istraživanje, u svim zamislivim područjima. Njemačka je šesta na svijetu po broju objavljenih knjiga, naša moderna kulturna produkcija je bogata i zanimljiva, da uopće ne spominjem klasike kao što su Goethe ili Thomas Mann. Tu su naravno i različite mogućnosti razmjena i suradnji najrazličitijih vrsta. Uvjeren sam da znanje njemačkog jezika može biti jako korisno i važno, kako za neke vrlo konkretne životne planove, tako i za osobni duhovni i kulturni razvoj.

Hrvatska i Njemačka povezane su brojnim znanstveno-istraživačkim projektima. Koliko je znanost važna u promicanju i podržavanju izvrsnosti s obje strane te tzv. znanstvenoj diplomaciji?

- Za znanstveni napredak danas je neophodno međunarodno umrežavanje. Zbog toga i konkurentnost Njemačke kao mjesta znanosti i istraživanja ovisi o njezinoj otvorenosti za međunarodnu suradnju. Zato njemačka vlada potiče međunarodnu znanstvenu suradnju i razmjenu znanstvenika i članova akademske zajednice i to sa svim zemljama svijeta, jer akademska izvrsnost se danas može pronaći gotovo svuda. Pri tome se oslanja na mali „univerzum“ organizacija koje su specijalizirane za različita područja – temeljna ili primijenjena istraživanja ili pak akademsku razmjenu. Osim samih sveučilišta i istraživačkih centara to su, na primjer, Društvo Max Planck, Društvo Fraunhofer, Njemačka istraživačka zaklada (DFG), Njemačka služba za razmjenu studenata i znanstvenika (DAAD) i Zaklada Alexandera von Humboldta, da navedem samo neke. Zadatak takozvane znanstvene diplomacije je da zajedno s tim organizacijama aktivira puni potencijal znanstvene suradnje sa zemljom domaćinom. Osobno to smatram jednom od naših najvrjednijih zadaća.

Kultura i književnost također su važan aspekt upoznavanja kulture jedne zemlje, pa je Hrvatska tradicionalno voli Goethea, Hessea, Beethovena, Wagnera, ali i Kanta, Hegela. Kakva je kulturna i književna scena u Njemačkoj danas te koji se hrvatski pisci čitaju u Njemačkoj?

- Suvremena književna i kulturna scena u Njemačkoj je raznovrsna i bogata, možda i življa nego ikada. U njoj se oslikava raznolikost našeg stanovništva, inspiraciju crpi iz utjecaja sa svih strana svijeta, vrlo je šarolika, demokratična i energična. Pri tome ne treba zaboraviti da današnja njemačka kultura gradi na čvrstim temeljima iz prošlosti. U glazbi, filmu, slikarstvu i kiparstvu, arhitekturi i dizajnu i naravno književnosti, pjesništvu i filozofiji, Njemačka ima što pokazati. Neki od glavnih pokreta i pravaca tu su nastali, neka od najvećih imena tu su rođena. To je sigurno snažan poticaj i dobra inspiracija onima koji danas nastavljaju njihovim stopama.
Nove tehnologije sa sobom su donijele niz novih alata koje umjetnici rado i intenzivno koriste i otvorile su neslućene mogućnosti razvoja do tada nepostojećih niša i scena, decentraliziranih i izvan klasičnih institucionalnih okvira. To sve naravno doprinosi raznolikosti, a raznolikost i brojnost uvijek povećavaju mogućnost dostizanja najviše kvalitete i relevantnosti.
Hrvatski pisci rado su čitani u Njemačkoj, od Slavenke Drakulić, vjerojatno najprevođenije hrvatske autorice, do Miljenka Jergovića, Zorana Ferića ili Ivane Bodrožić. Klasici kao što su Miroslav Krleža ili Ivana Brlić-Mažuranić također se čitaju, kao i Predrag Matvejević ili poezija Dragutina Tadijanovića. Veljko Barbieri, Slavko Mihalić, Edo Popović, i tako dalje, dug je popis hrvatskih autorica i autora koji se prevođeni na njemački i koje Nijemci poznaju.

Njemačka radna etika i odgovorno liderstvo oduvijek su inspirirali Hrvatsku. Što Njemačka cijeni kod Hrvatske?

- Ulazak Hrvatske u Europsku uniju otvorio nam je nove prostore suradnje i potpuno smo iskreni kad kažemo da je to priča o uspjehu - kako za samu Hrvatsku, tako i za Europsku uniju. Hrvatska je odgovoran i konstruktivan partner, koji dijeli naše zajedničke vrijednosti, koji poštuje pravila po kojima EU funkcionira i prepoznaje izazove s kojima se zajedno suočavamo. To je vrlo važno i odlična startna pozicija za budućnost. I ruska agresija na Ukrajinu pokazala je da je Hrvatska ozbiljan partner, kako unutar EU-a, tako i unutar NATO-a. Pri tome ne mislim samo na sve vrste pomoći koju Hrvatska pruža Ukrajini, nego i na temeljno razumijevanje koncepta solidarnosti na kojem, u to sam uvjeren, moraju počivati naši međusobni odnosi. I vrlo osobno, kod Hrvatske mi se uvijek sviđala ta usmjerenost prema Europi i europskome, ta tradicionalna usmjerenost vaše zemlje na zapad.
Osim ovih političkih sadržaja i intenzivne gospodarske suradnje o kojoj smo puno govorili, tu je cijeli spektar naših međuljudskih odnosa, povezanost naših naroda, osobna poznanstva koja se razvijaju bilo zbog više od 400 tisuća Hrvata u Njemačkoj, bilo kroz više od tri milijuna Nijemaca koji svake godine na odmor dolaze u Hrvatsku. To ne smijemo podcijeniti, iz te vrste sasvim osobne povezanosti između ljudi rađa se dublje razumijevanje i poštovanje, s obje strane.

Kakve su Vaše osobne veze s Hrvatskom?

- Moje osobne veze s Hrvatskom su vrlo bliske i nisam slučajno veleposlanik u Zagrebu. To je mjesto koje sam želio, ne samo iz profesionalnih razloga. Hrvatsku sam upoznao pred puno godina, a već više od desetljeća moja obitelj i ja ovdje provodimo ljetni odmor. Čak i iz dalekog Čilea, gdje smo živjeli tri godine prije nego smo došli u Hrvatsku, redovito smo ovdje dolazili na odmor. Moja obitelj i ja se u vašoj zemlji osjećamo dobro i ugodno, cijenimo kulturu, more i – prije svega – ljude, od kojih su neki kroz godine postali bliski prijatelji.