Dobro došli na stranice Saveznog ministarstva vanjskih poslova

Razgovor s veleposlanikom Hellbachom objavljen 11. studenoga 2023. u Glasu Slavonije

intervju

Cilj mog mandata je intenziviranje i jačanje odnosa Njemačke i Hrvatske, i to kroz pozitivnu agendu. To znači da gradimo na tradicionalno dobrim odnosima naših dviju država i naroda, ali i da iskorištavamo potencijale za bližu suradnju, da naše odnose razvijamo i punimo novim, konkretnim, sadržajem - kaže dr. Christian Hellbach, veleposlanik Savezne Republike Njemačke u Republici Hrvatskoj, te dodaje:

- Često navodim njemačku izreku: Wer rastet, der rostet! U slobodnom prijevodu to znači da oni koji stoje na mjestu zapravo idu unatrag. Tako i mi naše dobre odnose moramo razvijati i ići naprijed. A naši odnosi zaista jesu dobri, osobno to vidim svaki dan na najrazličitije načine.

Sad već deset godina zajedno i ravnopravno sjedimo za istim stolom u Europskoj uniji, a pred nama i ostalim europskim partnerima zadatak je da Unija zauzme svoje mjesto u sve složenijem globalnom okruženju. Usto, obje naše države zagovaraju europske integracije, a njima sada treba dati sadržajan poticaj.

Dvije međusobno povezane teme, koje su meni posebno prirasle srcu, jesu borba s posljedicama klimatskih promjena i energetska tranzicija. Hrvatska ima velik potencijal da proizvodnjom energije iz obnovljivih izvora zadovolji sve svoje potrebe za energijom a da uz to postane i izvoznik zelene energije u države koje trebaju energiju, kao što je Njemačka. Posebno uvijek naglašavam proizvodnju zelenog vodika, koji je istovremeno i energent i način prijenosa energije na velike udaljenosti. Kad pogledate koliko se ovog trenutka u Europi ulaže u razvoj proizvodnje, prijenosa i tržišta zelenog vodika, jasno je da njegovo vrijeme dolazi vrlo skoro. Moja vizija je da Hrvatska sa svojim golemim potencijalom za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora postane dio tog jedinstvenog europskog tržišta energije u nastajanju.

Naravno, ima još puno tema koje su nam otvorene za dobru suradnju, jedna od njih je zbrinjavanje otpada. To je težak posao koji se ne može brzo postaviti na noge, ali njemačke kompanije imaju puno iskustva za koje sam siguran da bi i u Hrvatskoj bilo dobrodošlo. Na kraju, ali svakako ne najmanje važno, produbljivat ćemo suradnju koja je već sada izvrsna, a to je suradnja u području poslova sigurnosti, naših policija, carina i slično.

Što biste posebno naglasili kad se radi o dobrim odnosima Njemačke i Hrvatske...?

- Ono što mi se uvijek sviđalo kod Hrvatske jest taj osjećaj da vaša zemlja zaista ima istinski europski poziv. To ima različite korijene, a jedan od njih je sigurno tradicionalna usmjerenost na Zapad. I to je jedan od razloga zašto me veseli posao produbljivanja našeg europskog partnerstva. Hrvatsku vidimo kao konstruktivnog i odgovornog partnera koji razumije i poštuje temeljna pravila Unije. To je jako važno u vremenu u kojem živimo i odlična startna pozicija za budućnost. Potpuno smo iskreni kad govorimo da je ulazak Hrvatske u Europsku uniju bio dobitak za Hrvatsku, ali i za Uniju. Ulaskom u Schengen i eurozonu Hrvatska je zaista postala dijelom najčvršće europske integracije i izgradnja naše zajedničke kuće Europe odgovornost je koju dijelimo.

Njemačka je zemlja koja nudi velike mogućnosti, jedna ste od najvećih industrijskih zemalja svijeta, ali uza sve to postavljate i izazove, od kojih su neki globalni. Surađujete na širokom spektru pitanja kao što su G20, G7, UN, bilateralna pitanja... Na što ste posebno fokusirani?

- Srednjoročno i dugoročno gledano, Njemačka je fokusirana na nekoliko, prema našem mišljenju, ključnih ciljeva. Jedan od njih je očuvanje prirodne osnove za život za Zemlji. Klimatske promjene i njihove posljedice nisu šala, one su tu, osjećamo ih svakodnevno - od promjena u samoj klimi do geopolitičkih izazova koji će te promjene donijeti ili već donose. Klimatska vanjska politika jedan je od stupova naše vanjske politike, rješenja za očuvanje okoliša i borbu protiv posljedica klimatskih promjena tražimo u suradnji s državama iz cijelog svijeta.

Još jedna tema koja je Njemačkoj već tradicionalno u fokusu jest očuvanje međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima i pravu. I za Njemačku i za Europsku uniju pitanje geopolitičkog okruženja ekstremno je važno. U međunarodnim odnosima ne može vrijediti pravo jačega, nego samo vladavina prava i pravila. Svima koji to ne vide preporučujem da pogledaju aktualnu sigurnosno-političku situaciju u istočnoj Europi. Tu jedna velika sila napada jednu suverenu zemlju i eksplicitno sebi uzima za pravo da zahtijeva svoju interesnu sferu, bez osvrtanja na suverenitet jedne države. Uza sve to, mi nikada ne smijemo zaboraviti da smo jedno od najvećih svjetskih gospodarstava i da moramo biti u stanju ostvariti svoje interese u sudaru s ostalim velikim igračima.

Što mislite kakav će biti utjecaj rata u Ukrajini na gospodarstvo EU-a sljedeće godine?

- To, nažalost, ni stručnjaci ne mogu točno reći. Ograničit ću se na to da podsjetim da je Njemačka uspjela u vrlo kratkom vremenu postati neovisna o ruskim energentima. Ova kriza oslobodila je i inovativne i kreativne snage. To se dobro vidi baš u području energetske tranzicije. Srednjoročno, ja sam optimist. Ali posebno je važno što taj rat znači za suverenitet i vanjskopolitičku sposobnost Europe. Uvjeren sam da moramo intenzivno raditi na tome da budemo vanjskopolitički operativniji. To iz moje perspektive znači da u EU-u trebamo reforme. Uostalom, one su preduvjet i za ostvarivanje još jednog strateškog cilja - primanje novih članica sa zapadnog Balkana i iz istočne Europe. Naša sposobnost da efikasno funkcioniramo i donosimo odluke bit će presudna za razvoj Unije, posebno u perspektivi znatnog povećanja broja članica.

U Tirani, gradu izvan granica EU-a, 16. listopada ove godine održan je samit lidera "Berlinskog procesa", što je inicijativa bivše njemačke kancelarke Angele Merkel. Što je cilj i što je ključno u toj inicijativi?

- Cilj "Berlinskog procesa", koji je 2014. pokrenula tadašnja savezna kancelarka Angela Merkel, jest zemlje zapadnog Balkana približiti Europskoj uniji i na taj način jačati proces proširenja. Za tu je inicijativu najvažnije da postoji kvalitetna regionalna suradnja i da se po strani ostave, ponekad dugogodišnji, bilateralni sporovi i problemi. Radi se o vrlo konkretnim projektima i inicijativama - izgradnji infrastrukture, jačanju razmjene mladih ili umrežavanju energetskih sustava - koji poboljšavaju kvalitetu života i jačaju razumijevanje i suradnju među ljudima. Pred šest država koje su u hrvatskom susjedstvu, u različitim fazama približavanja Europskoj uniji, kao najveći zadatak nameće se usvajanje zajedničke pravne stečevine EU-a. To je nešto u čemu i Hrvatska ima puno iskustva i jedan je od glavnih koraka na putu prema članstvu u EU-u. Proces pridruživanja temelji se na reformama i u rukama je svake od država kandidatkinja. Iz moje, osobne, perspektive, mislim da je u cijelom procesu proširenja Unije i primanja novih država članica najvažnije jačanje pravne države i demokracije. To su, uostalom, temeljne vrijednosti na kojima počiva europska integracija. Mislim da razvoj događaja u svijetu samo potvrđuje koliko su funkcionalna država, vladavina prava i snažna demokracija, vrijednosti koje treba svim snagama istovremeno štititi i dalje razvijati.

Puno je kriznih žarišta u svijetu, osim aktualnih ukrajinskog rata i rata na Bliskom istoku, u Gazi. Nije mirno ni u jednom dijelu Afrike, vidimo da se Francuska povlači iz Nigera... Konkretno, trebaju li afričke zemlje preuzeti više odgovornosti, a ne da uvijek čekaju pomoć izvana? Mogu li zapadne države učiniti veći pritisak na vlade u smislu da afrička strana postane dovoljno kompetentna da sama rješava svoje krize?

- Pretpostavljam da vas ovo pitanje zanima prvenstveno u kontekstu migracija u Europu, jer činjenica je da dio migranata dolazi iz Afrike. Uza sve dužno poštovanje, u vašem pitanju osjećam neku vrstu eurocentričnog pogleda. Vremena kad smo globalnom Jugu mogli govoriti i propisivati što da radi su iza nas. Na globalnom planu radi se o jednakopravnim partnerima, a potencijali tih zemalja su enormni. Mnogi stručnjaci baš u Africi i afričkim državama vide pobjednike sljedećih desetljeća. Naravno, činjenica je da se trebamo boriti protiv uzroka masovnih odlazaka ljudi iz njihovih domovina. To jedino možemo uspjeti suradnjom i partnerskom odnosu, uzimajući uvijek u obzir interese tih zemalja. Bez toga nikada nećemo uspjeti pronaći održiva rješenja za ozbiljne probleme. Europska unija čvrst je i pouzdan partner afričkim državama, najveći smo trgovinski partner i investitor na kontinentu. Četvrtina ukupne trgovine afričkih država odvija se s EU-om. Mi smo partner i u razvoju, najveći na svijetu - u okviru inicijative Global Gateway za investicije u Africi na raspolaganju je 150 milijardi eura.

Sada i rat Hamasa i Izraela pogoršava stanje među zajednicama na Bliskom istoku. Postoji li rizik od novog velikog migrantskog vala prema EU-u, osobito što znamo da bi svi željeli u Njemačku?

- Dobro, ne treba složene migracijske procese previše pojednostavljivati. Iako smo svjesni da je mnogima cilj upravo Njemačka, daleko smo od toga da baš svi žele u našu zemlju. Međutim, u pravu ste, ovaj najnoviji konflikt nosi sa sobom dva velika rizika - jedan je eskalacija, a drugi je humanitarna katastrofa koja bi zaista mogla pokrenuti nove valove migracija. I vezano uz ovu konkretnu situaciju, ali i općenito kad su migracije u pitanju, europska migracijska politika mora se dalje razvijati, s glavnim ciljem solidarne podjele tereta. Za nas u Njemačkoj pravo na azil jedno je od temeljnih prava i o njemu ne može biti rasprave. Naravno, morali bismo biti u stanju pronaći načina da se oni koji ne trebaju međunarodnu zaštitu vrate u svoje zemlje. Istovremeno moramo biti svjesni potrebe za ljudima. Ne možemo zatvarati oči pred činjenicom da smo sve stariji, a naša gospodarstva još uvijek trebaju mnogo radne snage. Međutim, migracija u tom kontekstu mora biti planska i kontrolirana, a ne prepuštena stihiji. Kad govorimo o migracijama, ne smijemo zanemariti ni neke temeljne ljudske vrijednosti iza kojih stojimo - empatiju, solidarnost i razumijevanje teškoća s kojima se drugi ljudi suočavaju. Naša sreća da živimo ovdje gdje živimo poziva i na odgovornost da suosjećamo s onima koji često riskiraju svoj život zbog sna o boljem životu.

Nedavno se kineski predsjednik Xi Jinping sastao s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom na forumu za međunarodnu suradnju, 17. listopada, zbog aktivne potpore inicijativi "Pojas i put". Što to znači za odnose EU-a i Kine, kako one političke tako i, još važnije, ekonomske?

- Odnos prema Kini složena je tema, zbog koje je njemačka vlada u srpnju ove godine predstavila i svoju "Kinesku strategiju". Ta strategija sadržava elemente iz politike, gospodarstva, tehnologije, ekologije i sigurnosti i bavi se izazovima u našim međusobnim odnosima u tim različitim područjima. I za nas i za cijelu Europsku uniju Kina je istovremeno i partner, i konkurent, i sustavni rival. Čak i ako u posljednje vrijeme jačaju ti elementi konkurencije i rivalstva, ne smijemo se zavaravati, Kina ostaje nezaobilazni i nenadomjestivi partner, posebno u rješavanju globalnih pitanja. Jedno od takvih pitanja su i već spominjane posljedice klimatskih promjena, protiv kojih se moramo boriti zajedno na svjetskoj razini. U tome je konstruktivna suradnja s Kinom izuzetno važna.

S Kinom, u svakom slučaju, trebamo i fer gospodarske odnose, i znanstvenu razmjenu, i bogatu kulturnu razmjenu. Veze se ne mogu raskinuti, ali rizici se trebaju smanjivati, posebno kad govorimo o ovisnostima kod ključnih proizvoda i sirovina. Presudno u tom odnosu je da EU bude u stanju govoriti jednim glasom.

Razgovarala: Ina Stašević

povratak na vrh stranice