Dobro došli na stranice Saveznog ministarstva vanjskih poslova
Članak veleposlanika Hellbacha u povodu objave izvještaja UN-ova Međuvladina panela o klimatskim promjenama
Članak je objavljen u Jutarnjem listu 3. travnja 2023.
Nitko od nas ne može reći da smo bili iznenađeni njegovim porukama, ali izvještaj UN-ovog Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC), objavljen prije malo više od tjedan dana, ipak je svima bio još jedan snažan „udarac u trbuh“. Režemo granu na kojoj sjedi cijeli ljudski rod i zadnji je trenutak da se probudimo i počnemo ozbiljno raditi na ozbiljnim promjenama.
Zajednički cilj koji smo si zacrtali je da globalno zatopljenje, prouzročeno ljudskim djelovanjem, od početka industrijalizacije do 2100. godine ne smije iznositi više od 1,5 stupnjeva Celzijevih. I to nije jedan u nizu političkih ciljeva kojeg se možemo, ali i ne moramo držati. Riječ je o pitanju opstanka našeg planeta, riječ je o tome da sebi i svojoj djeci osiguramo održivu budućnost u kojoj je moguć život.
IPCC-ov izvještaj ozbiljno nas je upozorio da još uvijek nismo na pravom putu – ako se nastavimo ponašati kao dosad, prosječno globalno zatopljenje bit će 3,2 stupnja, a ne 1,5 koliko je apsolutna granica boli. Da bismo uspjeli ostvariti cilj od 1,5 stupnjeva, do 2030. godine na svjetskoj razini morali bismo smanjiti ispuštanje CO2 na pola. U suprotnom, uvjeti za život za više od 3,6 milijardi ljudi bit će ugroženi, prijeti nam gubitak bioraznolikosti i izumiranje biljnih i životinjskih vrsta. A 2030. nije neka daleka godina do koje ima još puno vremena. 2030. je iza ugla i doći će brže nego što nam se čini.
Međutim, izvještaj daje i nadu. Još uvijek je moguće ostvariti cilj od 1,5 stupnjeva – ljudska vrsta ima i znanje i tehnologiju da se preokrene trend. Nalazimo se u odlučujućem desetljeću i - da citiram sam IPCC-ov izvještaj – ono što činimo sada, odlučit će o uvjetima za život na našem planetu za tisuće godina.
Njemačka u vezi s tim pitanjem nema nikakvih dvojbi. Jasno nam je što treba učiniti politički i koje tehnologije nam trebaju da bismo u svim djelatnostima smanjili ispuštanje štetnih plinova. Jasno nam je kako tu prilagodbu učinkovito provesti i kako, na primjer, treba reformirati financijski sektor da uz pomoć javnog i privatnog novca podupiremo borbu protiv klimatske krize.
Klimatska je politika jedan od stupova naše vanjske politike. Na svjetskoj razini trudimo se poticati promjene i tražimo načine prevladavanja prepreka. Naš cilj je ubrzati globalnu energetsku tranziciju i zato stvaramo partnerstva koja će omogućiti društveno pravednu ekološku transformaciju i klimatsku neutralnost.
Naravno da takve velike promjene mora pratiti i dovoljno financiranje. Njemačka je i tu spremna ispuniti svoje obećanje. Do 2025., za međunarodne klimatske projekte na raspolaganje ćemo staviti 6 milijardi eura godišnje. Uz to, radimo na međunarodnoj mobilizaciji još više privatnog i javnog novca - želimo da razvojne banke i druge financijske institucije postanu pokretači očuvanja klime.
Sve su ovo poruke koje i ja osobno prenosim svojim sugovornicama i sugovornicima u Hrvatskoj. Odluke se donose u ovom trenutku i u njihovom donošenju i Hrvatska treba sudjelovati. Ideja i projekata je mnogo, dolaze sa svih strana i sada se odlučuje o investicijama. Zato vremena za čekanje nema, vlak borbe protiv posljedica klimatskih promjena nije vlak koji bi itko od nas trebao propustiti.
Hrvatska ima ogromne potencijale za proizvodnju čiste, zelene energije. Sunce, vjetar, voda, geotermalni izvori, sve je to ovdje i može se iskoristiti, uključujući i za proizvodnju zelenog vodika. Svi stručnjaci slažu se u jednome – Hrvatska ima potencijal da proizvodi mnogo, mnogo više zelene energije, nego što joj treba samoj. A to onda znači samo jedno – tu energiju mogla bi izvoziti.
Ovisnost o fosilnim gorivima, koja sa sobom nose zagađenje, ali i političke i gospodarske utjecaje koje bismo htjeli izbjeći, mora hitno prestati. Ali energetska tranzicija, u to sam uvjeren, neće sa sobom donijeti samo promjenu izvora energije i načina na koji je koristimo. Ona bi mogla donijeti promjenu širih razmjera – gospodarski i društveni razvoj i napredak.
Energetska je tranzicija jedan od najvažnijih njemačkih vanjskopolitičkih ciljeva. Samo putem nje možemo zajedno postići dugoročnu energetsku sigurnost, uz očuvanje okoliša. Za naše dvije zemlje otvara se sasvim novi prostor za blisku suradnju. Gradeći na dugogodišnjim dobrim političkim, gospodarskim i društvenim odnosima Njemačke i Hrvatske, energetska tranzicija mogla bi značiti jedan novi, konkretan sadržaj koji će dodatno učvrstiti naše odnose i pretvoriti ih u trajno partnerstvo za budućnost.