Dobro došli na stranice Saveznog ministarstva vanjskih poslova

Intervju s veleposlanikom Hellbachom u časopisu Zaklade Friedricha Eberta „Blickpunkt Kroatien“ 1/2023.

intervju

Energetska tranzicija i vanjska politika: intervju s veleposlanikom dr. Christianom Hellbachom

Gdje vidite potencijal za daljnje jačanje njemačko-hrvatske suradnje na daljnjem širenju obnovljivih izvora energije odnosno provedbi transformacije prema ekološkoj održivosti?

Hrvatska je zemlja s golemim potencijalom obnovljivih izvora energije, ali se on ne iskorištava dovoljno. U isto vrijeme je unaprjeđivanje energetske tranzicije kao dio klimatske vanjske politike naš važan vanjskopolitički cilj.

Osim toga, jamčenje energetske sigurnosti u Njemačkoj uključivanjem uvoza energije iz obnovljivih izvora najkasnije se od početka ruske agresije na Ukrajinu nalazi na vrhu našeg energetsko-političkog dnevnog reda. Sve u svemu, za mene je očito da uža suradnja Hrvatske i Njemačke na širenju obnovljivih izvora energije nudi velike mogućnosti, i to za obje strane, pravu „win-win konstelaciju” koja bi mogla pridonijeti i jačanju političkih odnosa između naših dviju zemalja, što je efekt koji ne bi trebalo podcijeniti. U Europi, koja sve više pati od kohezijskih problema, važno je imati pouzdane partnere poput Hrvatske. To partnerstvo jačamo kada zajedno radimo stvari koje objema stranama pokazuju da smo jedni drugima dragocjeni partneri. Bilo bi mi drago kada bih u svoje vrijeme mogao barem malo iskusiti tu političku dodanu vrijednost.

Iznenađujuće je to što ne postoji mnogo pouzdanih studija i brojki koje prije svega sagledavaju i potencijal obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj, uzimajući u obzir sve čimbenike koji u konačnici mogu biti odlučujući za njihovo korištenje. Na primjer: dostupnost zemljišta, trajanje procesa dobivanja dozvola, regulatorni okvir i strukturni okvirni uvjeti, da spomenemo samo neke elemente. Kako na primjer izgleda tržište energije, je li liberalizirano ili nije? Ili kapaciteti električnih mreža; ili dostupnost skladišta energije za kompenzaciju fluktuacija, kao i drugih obnovljivih izvora energije, na primjer hidroenergije, koji bi bili potrebni za rad elektrolizera za proizvodnju zelenog vodika po mogućnosti 24 sata dnevno, tj. ekonomski isplativo. Vrlo je teško doći do pouzdanih podataka, a to je pokazatelj da se Hrvatska još uvijek nije dovoljno udubila u ovu tematiku, što se u konačnici ogleda u činjenici da Hrvatska unatoč pretpostavljenom ogromnom potencijalu Sunčevu energiju koristi u samo maloj mjeri. U Europskoj uniji Hrvatska je na pretposljednjem mjestu što se tiče fotonaponske energije. Ima još dosta prostora za napredak. Kao što često čujemo, potencijal je negdje između 8 i 10 tisuća megawata, a instalirana snaga je u rasponu od 100 do 200 megawata, što znači, ako sam dobro izračunao, negdje oko 1%.

Hrvatska bi mogla puno zaraditi izvozom obnovljive energije

Mislio sam da je očito da se taj potencijal koristi na području obnovljivih energija, i to ne samo za dekarbonizaciju vlastite energetske matrice, dakle za energetsku tranziciju u Hrvatskoj, nego i za izvoz. Uvjeren sam da bi Hrvatska izvozom obnovljivih izvora energije mogla puno zaraditi. Sve to potiče Veleposlanstvo da se zalaže za intenziviranje bilateralne suradnje na području obnovljivih izvora energije i da ističe potencijal ili, mogli bismo reći, neophodnost takve suradnje. Hrvatska na papiru ima ambiciozne ciljeve, no njihova provedba tek je u povojima.

Drugo područje koje ima veze s održivošću i koje nudi potencijal za užu suradnju je gospodarenje otpadom. Koliko znam, malo je općina u Hrvatskoj koje zapravo imaju odvajanje i recikliranje otpada. I tu vidim puno toga što bi se moglo unaprijediti, a već iz samih razgovora s gradonačelnicima velikih gradova poput Zagreba, Rijeke ili Splita možemo vidjeti da se gotovo očajnički traže rješenja. Vjerujem da ovdje imamo mnogo toga što bismo mogli ponuditi, ne samo od strane njemačke savezne vlade, nego i od njemačkog gospodarstva.

Kako ocjenjujete dosadašnju suradnju institucija i tvrtki iz obiju zemalja na području obnovljivih izvora energije?

Kao prvo, nema je dovoljno, inače se ne bismo zalagali za intenziviranje suradnje. A kao drugo, na kraju je uvijek ključno funkcionira li privatni sektor odnosno kreće li se gospodarstvo u smjeru ekološke održivosti, tj. u ovom slučaju je u Hrvatskoj angažman njemačkih tvrtki vrlo važan pokazatelj.

Njemačke tvrtke ubrajaju se u inicijatore na području obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj

Drago nam je što se njemačke tvrtke u Hrvatskoj nalaze među inicijatorima na području obnovljivih izvora energije, a neke su u Hrvatskoj aktivne već nekoliko desetljeća. Mnoge od tih tvrtki rado bi se još više angažirale u Hrvatskoj. Kao veleposlanstvo nastojimo te tvrtke podržati gdje god možemo. Ponekad se radi o nedostatku pouzdanog regulatornog okvira, a ponekad se strani ulagači u energetskom sektoru suočavaju s ograničenjima jer hrvatsko tržište energije još nije istinski liberalizirano. To je strukturni okvir koji još nije nužno okrenut inovacijama.

Bilateralna suradnja svakako postoji i na razini vlade. Ovdje prije svega treba spomenuti Europsku inicijativu za zaštitu klime i financiranje projekata u okviru Europske inicijative za zaštitu klime putem njemačkog Saveznog ministarstva gospodarstva i klime. To se provodi od 2017. godine i postoji ukupno 26 projekata u vrijednosti do milijun eura po projektu, a djelomično i više. Često su to projekti koji se ne tiču samo Hrvatske, nego i regije.

Nositelji projekata su javne ustanove, društva, ali i aktivističke mreže, odnosno širok i prilično impresivan spektar nositelja projekata, što možete vidjeti i ako posjetite web-stranicu EUKI [Europske inicijative za zaštitu klime, nap. ured.]. Inače, ovo je dobar primjer transparentnosti javnog djelovanja.

Osim toga, tu su još i naše vlastite aktivnosti kao veleposlanstva. U svakoj prilici javno se zalažemo za širenje obnovljivih izvora energije i intenziviranje bilateralne suradnje. To je usmjereno prema hrvatskoj, ali svakako i prema njemačkoj saveznoj vladi. Surađujemo i sa svim drugim mogućim partnerima kako bismo slijedili ovaj srednjoročni, a možda i dugoročni cilj – na primjer s hrvatskim regionalnim energetskim agencijama i njemačkim tvrtkama koje su već aktivne ovdje u Hrvatskoj. Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora također je važan partner u tome.

Zapravo je ovdje riječ o pobuđivanju interesa za stratešku suradnju na području obnovljivih izvora energije, sada i s težištem na zelenom vodiku, a nadamo se i s perspektivom suradnje između njemačke savezne vlade i hrvatske vlade. Zeleni vodik je za Hrvatsku i razvojno-politička tema. Hrvatska bi širenjem i izvozom obnovljive energije mogla generirati blagostanje.

Za Hrvatsku bi bilo dobro da što prije aktivira svoj potencijal

Financiranje je važan dio toga. Kada je riječ o daljnjem širenju obnovljivih izvora energije i pripadajuće infrastrukture, Hrvatska ne ovisi samo o privatnim ulaganjima, već i o financiranju iz Bruxellesa. Međutim, pritom bi se trebalo požuriti jer su trenutno u tijeku golema ulaganja u širenje obnovljivih izvora energije te transportne i prijenosne infrastrukture u Europi i svijetu. Za Hrvatsku bi bilo dobro da što prije aktivira svoje potencijale jer bi za nekoliko godina moglo biti prekasno zato što će potrebe industrijskih zemalja kao što je Njemačka biti pokrivene. Tada će još uvijek biti moguće unaprijediti vlastitu energetsku tranziciju na temelju obnovljivih energija, ali velika prilika za skok u razvoju koji se temelji na tom izvoznom potencijalu tada će možda biti propuštena.

Razgovarao: dr. Boris Stamenić

povratak na vrh stranice