Dobro došli na stranice Saveznog ministarstva vanjskih poslova

Obraćanje veleposlanika dr. Roberta Klinkea u povodu Dana njemačkog jedinstva (3. listopada 2020.)

03.10.2020 - govor

Poštovane dame i gospodo,
poštovani partneri i prijatelji Njemačke,
dragi sunarodnjaci!

Srdačno vas pozdravljam pred vašim ekranima. Drago mi je da ste se uključili kako biste zajedno sa mnom i s mojim timom u Veleposlanstvu obilježili današnji Dan njemačkog jedinstva. Volio bih da sam vas sve mogao pozdraviti osobno u sklopu svečanog prijma, no nažalost zgog pandemije koronavirusa morali smo pribjeći digitalnom formatu.

Šteta je utoliko veća zato što danas slavimo povijesni dan. Na današnji dan prije trideset godina, 3. listopada 1990., stupanjem na snagu Sporazuma o ujedinjenju Savezne Republike Njemačke i Njemačke Demokratske Republike okončana je gotovo četrdesetogodišnja podjela Njemačke i Nijemaca. Dana 3. listopada 1990. pet je istočnonjemačkih zemalja Brandenburg, Mecklenburg-Zapadno Pomorje, Saska, Saska-Anhalt te Tirinška pristupilo Saveznoj Republici Njemačkoj. Ostvario se san u čije ispunjenje u oba dijela Njemačke 1989. godine gotovo nitko nije vjerovao. I sam se još vrlo dobro sjećam tog vremena.

Ponovna uspostava njemačkog jedinstva prije svega bila je rezultat mirne revolucije ljudi u tadašnjem DDR-u. Njima i danas svi dugujemo poštovanje za njihovo hrabro i snažno suprotstavljanje režimu SED-a. Sjećamo se sastanaka mnogih opozicijskih skupina koji su se redovito održavali u crkvama DDR-a.

Sjećamo se mirnih prosvjeda ponedjeljkom u Leipzigu i drugim mjestima koji su postali simbol nenasilnog demokratskog pokreta i koji se do danas ponavljaju u izmijenjenom obliku - sjetimo se primjerice inicijative „Fridays for Future“. Godine 1989. u DDR-u je u kratkom roku nastao pokret čiji su se podupiratelji izlagali velikom riziku kako bi se zauzeli za svoju viziju slobode i demokracije. Bez tog demokratskog pokreta i njegovih nositelja 9. studenoga 1989. sigurno ne bi došlo do otvaranja granica DDR-a te nakon toga ni do pada Berlinskog zida. Bez njih 18. ožujka 1990. ne bi bilo prvih uistinu slobodnih izbora za Narodnu skupštinu  I bez njih Njemačka danas ne bi bila zemlja kakva je!

Dame i gospodo,

ponovno ujedinjenje Njemačke bilo bi nezamislivo bez podrške pobjedničkih sila Drugog svjetskog rata. Kako bila u potpunosti sposobna djelovati kao država, nova Savezna Republika Njemačka prvo je morala ponovno uspostaviti svoj potpuni suverenitet.

To je nakon intenzivnih i teških pregovora ostvareno potpisivanjem tzv. „Sporazuma dva-plus-četiri“ 12. rujna 1990. Tim su sporazumom dogovorene granice njemačkog državnog teritorija te odustajanje Njemačke od teritorijalnih pretenzija prema drugim državama. Osim toga, dogovoreni su i veličina oružanih snaga, odustajanje od napadačkih ratova te proizvodnje i posjedovanja oružja masovnog uništenja. Također je predviđeno povlačenje sovjetske vojske iz nekadašnjeg DDR-a. Ovaj sporazum Njemačku do danas učvršćuje u središtu Europe i zapadnim savezima.

Ujedinjena Njemačka dobila je puni suverenitet nad svojim unutarnjim i vanjskim poslovima. Nekadašnje pobjedničke sile Drugog svjetskog rata i njihovi sljednici danas su naši partneri i prijatelji. Njima kao i svima koji su omogućili njemačko jedinstvo i dalje dugujemo zahvalnost.

Kako Njemačka stoji danas?

Kritičkim sagledavanjem situacije mi Nijemci moramo zaključiti da je u proteklih 30 godina postignuto mnogo.

Međutim, istovremeno smo još uvijek prilično udaljeni od unutarnjeg jedinstva. Izjednačavanje životnih uvjeta na Zapadu i Istoku uvelike je napredovalo. Unatoč tome, mnogim građanima u istočnoj Njemačkoj nedostaju „cvatući krajolici“ koje im je obećao tadašnji savezni kancelar Helmut Kohl. Statistika pokazuje da su gospodarska snaga i životni standard od ujedinjenja u istočnim saveznim zemljama znatno porasli. Većina građana danas tamo živi osjetno bolje nego prije 30 godina. S druge strane, u dijelovima bivše zapadne Njemačke u međuvremenu također postoji potreba za poboljšanjem standarda. 

No, kakva je korist od najboljih statističkih podataka ako mnogi ljudi u istočnim saveznim zemljama imaju osjećaj da su građani drugog reda? Razumijevanje i ublažavanje tog osjećaja jedan je od trenutno najvećih zadataka njemačke politike i njemačkog društva. Pandemija koronavirusa te njezine socijalne i gospodarske posljedice zorno su nam predočili postojeće deficite upravo na Istoku Njemačke. Stoga i dalje moramo razvijati rješenja.

A na vanjskopolitičkom planu?

Demokratski pokret u bivšem DDR-u bio je bitan pokretač novog poretka Europe. Događaji u Njemačkoj u velikoj su mjeri pridonijeli padu Željezne zavjese kao i golemoj političkoj, gospodarskoj i društvenoj transformaciji koja je tada započela u Središnjoj i Istočnoj Europi. U to spada i raspad bivše Jugoslavije.

Dopustite mi da se vratim 4. listopada 1990. i citiram prvo vladino priopćenje kada je tadašnji savezni kancelar Helmuta Kohl rekao:

„Njemačka svojom ponovo stečenom slobodom želi pridonijeti miru u svijetu te unaprijediti ujedinjenje Europe. Politika Savezne vlade bit će osviještena u pogledu njemačke povijesti u svim njezinim dijelovima te u pogledu odgovornosti koja iz nje proizlazi. Samo onaj koji poznaje svoje korijene, posjeduje kompas za budućnost“.

O tome je bila riječ do danas, o tome će se raditi i u budućnosti. Današnja Njemačka, koju predstavljam, 30 godina nakon ponovnog ujedinjenja i dalje zastupa to uvjerenje.

Zahvaljujem na vašoj pozornosti te vas pozivam da iskoristite našu bogatu virtualnu ponudu koja vam je u povodu 30. godišnjice Njemačkog jedinstva na raspolaganju na mrežnim stranicama Veleposlanstva danas i cijeli idući tjedan.

Posebno vam želim skrenuti pozornost na snimak Beethovenova koncerta u izvedbi ansambla „No Borders Orchestra“. Riječ je o ansamblu klasičnih glazbenica i glazbenika iz cijele regije. Svojom umjetničkom izvrsnošću zalažu se za toleranciju, poštovanje i pomirbu.

Želim vam dobru zabavu. I ostanite zdravi u ovim turbulentnim vremenima!

povratak na vrh stranice