Dobro došli na stranice Saveznog ministarstva vanjskih poslova

Nikad više! - Nie wieder!

članak

Članak veleposlanika dr. Roberta Klinkea o značenju sjećanja objavljen u političkom magazinu „Globus“ 29. siječnja 2020.

Dana 27. siječnja – prije 75 godina – oslobođen je koncentracijski logor Auschwitz- Birkenau.
U Njemačkoj je 27. siječnja od 1996. godine službeni spomendan.
Godine 2005. taj su datum Ujedinjeni narodi uveli kao Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta.

Dana 27. siječnja prije 75 godina oslobođen je koncentracijski logor Auschwitz-Birkenau. Samo u njemu su nacionalsocijalisti u tek nekoliko godina usmrtili preko 1,1 milijuna židovskih i nežidovskih muškaraca, žena i djece. Auschwitz znači: neizmjernu patnju uslijed gladi, bolesti i prisilnog rada, smrt u masovnim strijeljanima i u plinskim komorama. Auschwitz stoji za monstruoznost rasnog ludila i masovna ubojstva. Auschwitz je potresan simbol genocida nad Židovkama i Židovima Europe, najvećeg zločina u ljudskoj povijesti, Šoe, zločina koji su počinili Nijemci. Auschwitz stoji i za patnju i smrt što su je Poljacima, Sintima i Romima, sovjetskim ratnim zarobljenicima i mnogim drugim ljudima nanijeli njemački nacionalsocijalisti. On je opomena protiv zaborava.

Bivši koncentracijski logor izgrađen na poljskom tlu, danas je dio UNESCO-ove svjetske kulturne baštine. Nosi naziv „Auschwitz-Birkenau – njemački nacionalsocijalistički koncentracijski logor smrti (1940. do 1945.)“. Patnju koja je u njemu nanesena ljudima nije moguće iskazati riječima. Ona ispunjuje nas, ispunjuje mene sramom i zaprepaštenjem.

Danas se, nakon 75 godina, radi o tome da se s obzirom na veliku povijesnu krivnju preuzme odgovornost. Da se prizna da je Holokaust kao najmračnije poglavlje novije njemačke povijesti neodvojivo povezan s Njemačkom i da će to zauvijek ostati. Radi se o tome da se sjetimo zločina, da se počinitelji imenuju te da se očuva dostojno sjećanje na žrtve. Da se razvija kultura sjećanja koja će biti postojana i u budućnosti. Jer samo tako možemo postaviti temelj koji će omogućiti da ne samo mi nego i sve sljedeće generacije uče iz prošlosti.

Mora nas zabrinuti što je antisemitizam u Europi – a, nažalost, i u Njemačkoj – ponovno u naletu. Duhovi, koje smo ponegdje možda smatrali već prevladanima, iznova podižu svoju ružnu glavu. U središtu našeg društva odjednom mnogi, a među njima i mladi ljudi pod znak pitanja stavljaju genocid nad Židovima, bagateliziraju i iskrivljuju povijest. Odgovor na mnogoslojne izazove današnjeg vremena traže u nacionalizmu i izoliranju od sveg stranog i neuobičajenog. Šire na predrasudama i populizmu utemeljen resentiman prema onima koji imaju drukčije mišljenje ili vjeru te plješću rasizmu kojega je mnogogdje sve više. Time stvaraju tlo za nesnošljivost i prijezir prema čovjeku. Takav razvoj ugrožava našu demokraciju i pluralističko društvo. Njemački predsjednik Steinmeier u Yad Vashemu 23. siječnja upozorio je na krhkost mira i podložnost čovjeka zavođenju. Na nama je i na svim onima koji svojim identitetom i shvaćanjem sebe vide dijelom osviještenog, slobodarskog, demokratskog i društva pravne države, da ustanemo i branimo naše temeljne vrijednosti i društvenu koheziju. I to je dio one odgovornosti koja proizlazi iz jasnog opredjeljenja koje glasi „Nikad više!“ – „Nie wieder!“.

Njemačka prihvaća svoju odgovornost koja proizlazi iz povijesti. Njemačka na domaćoj i međunarodnoj razini poduzima velike napore kako bi bila na razini te odgovornosti. Štititi židovski život i punom snagom suzbijati antisemitizam neupitan je prioritet njemačke vlade. Nakon strašnog napada na sinagogu u Halleu prije nekoliko tjedana njemačka vlada i njemačke savezne zemlje pokrenule su mjere kako bi se suzbijao desni ekstremizam i antisemitizam te ciljano poboljšala sigurnost naših židovskih sugrađanki i sugrađana. Već je duže vrijeme Njemačka krenula s time da stvori odgovarajuće strukture, poput ureda povjerenika za židovski život i suzbijanje antisemitizma, uspostave povjerenstva države i saveznih zemalja, imenovanja povjerenika za antisemitizam u njemačkim saveznim zemljama ili uvođenja nacionalnog sustava dojave antisemitskih incidenata koji su ispod razine zakonske kažnjivosti. Svim time daje se jasan znak čvrste odlučnosti države i društva da nedvosmisleno djeluju protiv antisemitskog nasilja i huškanja, bez obzira na to iz kojeg smjera dolazi – zdesna, slijeva, s vjerskom ili kojom drugom odrednicom. Stoga se zalažemo za više prevencijskog rada u vezi s desnim ekstremizmom, antisemitizmom, rasizmom te za pojačano suzbijanje mržnje i huškanja na internetu. Sve su to suvisli i nužni koraci koji se provode i razvijaju dalje. Središnje vijeće Židova u Njemačkoj redovito je uključeno.

Odlučna borba protiv antisemitizma nije prigodna tema uz spomendan, ona ne prestaje obilježavanjem 27. siječnja. Njemačka će svoje predsjedanje Vijećem EU u drugoj polovici 2020. godine koristiti i za to da jača europsku suradnju u suzbijanju antisemitizma, u što pored suradnje na razini država spada i jačanje mreža civilnog društva diljem Europe. S Francuskom i Izraelom njemačka je vlada uspostavila bilateralne konzultacije o antisemitizmu. I na razini OESS-a Njemačka preuzima odgovornost, primjerice pri izradi i širenju međunarodnih smjernica za edukacijski rad protiv antisemitizma te za sigurnost židovskih zajednica.

Edukacijski rad zauzima bitno mjesto kako bi se djelovalo protiv zaborava povijesno važnih podataka i događaja te razvila kultura sjećanja usmjerena na budućnost. O ovome postoji konsenzus na međunarodnoj razini. Time smo utoliko više zaokupljeni što će u dogledno vrijeme biti nužno čuvati sjećanje bez svjedoka vremena. Mladi ljudi su u mnogim programima i projektima koje financiraju vlade jedna od najvažnijih ciljnih skupina rada protiv antisemitizma. Program njemačke vlade “Mladi i sjećanje” („Jugend erinnert”) čiji je cilj poticanje kritičkog suočavanja s antisemitizmom, anticiganizmom, homofobijom i drugim oblicima neprijateljstva prema skupinama, sadrži, primjerice, posjete spomen-područjima ili međunarodne susrete mladih na temu kulture sjećanja. Takvo što doprinosi i tome da se se na zemljovidu usidre dosad manje poznata europska mjesta sjećanja te da se zorno pokaže europska dimenzija Holokausta. Natječajem “Sjećanje radi sadašnjosti” („Erinnern für die Gegenwart“, na njemačkim školama u inozemstvu podržavamo kritički rad na sjećanju. Na prekograničnoj razini želimo poticati edukaciju prije svega mladih nastavnica i nastavnika kako bismo im pružili potporu u suočavanju s nacističkom prošlošću te u suzbijanju antisemitizma. Pri tome se putem digitalnih formata želi olakšati mladima pristup sjećanju.

Rad s mladima isto tako je središnji faktor kada je riječ o tome da se senzibilizira svijest današnjih i budućih generacija o činjenici da su ljudi židovske vjere stoljećima obilježavali Njemačku te da su doprinijeli tome da je moja zemlja postala ono što danas predstavlja. Potječem iz Frankfurta i znam: židovski život bio je i jest dio našeg – njemačkog – kulturnog identiteta. Imajući u vidu povijest prošlog stoljeća, možemo i moramo se smatrati sretnima što židovske zajednice u Njemačkoj danas broje preko sto tisuća članova. Veliki je dar što toliko Židovki i Židova – još ili ponovno – smatraju Njemačku svojom domovinom. Naša je posebna odgovornost pobrinuti se da to tako i ostane.

Kako se suočiti sa sve većim nepoznavanjem povijesti, s iskrivljavanjem činjenica i trivijalizacijom Holokausta – to će biti jedno od težišta njemačkog predsjedanja Međunarodnim savezom za sjećanje na Holokaust (International Holocaust Remembrance Alliance/IHRA) koje počinje u ožujku 2020. IHRA je forum zajednice država posvećen Holokaustu i unapređuje međunarodne suradnje u pogledu sjećanja te istraživačkog rada i edukacije u vezi s Holokaustom. Većina članica su europske zemlje; Izrael, SAD, Kanada, Argentina i Australija također su tako članice. Države članice IHRA-e obvezale su se čuvati povijesno nasljeđe te djelovati protiv krivotvorenja Holokausta. Jedinstvena je pritom sinergija predstavnika vlada i stručnjaka iz memorijalnih institucija, nevladinih organizacija, muzeja, sveučilišta i drugih nedržavnih ustanova. Da IHRA i njezin rad čini razliku, vidi se primjerice i po tome što su mnogi arhivi u srednjoj i istočnoj Europi danas dostupni.

S antisemitizmom i krivotvorenjem Holokausta djelotvorno se možemo suočiti samo ako imamo zajedničko shvaćanje što pod time podrazumijevamo. U tu svrhu, IHRA je razvila radne definicije koje pod njemačkim predsjedanjem želimo širiti i dovesti do primjene. Pored Holokausta, IHRA se bavi i genocidom počinjenim nad Sintima i Romima te suzbijanjem anticiganizma. Želimo dalje snažiti i taj rad.

Dana 27. siječnja je 75. godišnjica oslobođenja koncentracijskog logora Auschwitz-Birkenau. Ovaj spomendan je povod da zastanemo i da u sjećanje prizovemo civilizacijski slom koji je počinio nacionalsocijalistički režim Trećeg Reicha u godinama 1940. do 1945. Za to ne postoji isprika. No, iz onoga što se dogodilo, za sve pripadnike osviještenog društva utemeljenog na čovječnosti, pravnoj državi i slobodi, proizlazi odgovornost da čine sve što je u njihovoj moći kako se taj dio povijesti ne bi ponovio. Ni u drugim oblicima. Smatram velikom povlasticom što živim u miru i slobodi u Europi čija većina stanovništva dijeli te vrijednosti. Iz povijesti znamo da mržnja, diskriminacija, rasizam i antisemitizam idu ruku pod ruku. Pognute glave u poniznosti, s odgovornošću i odlučnošću izjavljujem: „Nikad više!“ - „Niemals wieder!“.

povratak na vrh stranice