Dobro došli na stranice Saveznog ministarstva vanjskih poslova

Intervju veleposlanika dr. Roberta Klinkea i francuskog veleposlanika  Gaëla Veyssièrea u povodu godišnjice Aachenskog sporazuma

članak

Intervju je objavljen na portalu Euractiv/Jutarnji list 22. siječnja 2020.

Prošlo je godinu dana od potpisivanja sporazuma. Kako ocjenjujete njegovu provedbu? Na čemu još treba raditi?

Klinke: Ono čime je sporazum iz Aachena dopunio Elizejski sporazum još je veće približavanje Nijemaca i Francuza jednih drugima. Uspostavili smo zajednički fond za građane, imamo niz projekata za mlade ljude, uključujući program dualnih studija, učenje jezika, mobilnost i dr. Isto tako uspostavili smo i vijeće ekonomskih stručnjaka. Pored toga, oformljen je odbor za prekograničnu suradnju radi pronalaska rješenja za svakodnevne prekogranične izazove na regionalnoj i lokalnoj razini. Promicanje veza između naših građana učinit će naše živote jednostavnijima, atraktivnijima i ispunjenijima.

Veyssière: Naš zajednički cilj u okviru Aachenskog sporazuma je postizanje konvergencije –kako naših ekonomskih i socijalnih modela, tako i propisa vezanih za naša pogranična područja, naših ekonomskih analiza i slično, i sve to u cilju europske integracije. Ovaj sporazum predstavlja korak naprijed u odnosu na Elizejski ugovor iz 1963. godine, koji je više bio usmjeren na poruku pomirenja. Francusko - njemačko pomirenje bitno je samo po sebi, ali je također važno za sve Europljane. Kako bismo krenuli naprijed i izgradili ovu konvergenciju, u prilogu sporazuma odredili smo 15 vrlo konkretnih projekata koji su u tijeku, a uključuju francusko-njemačke kulturne institute,  digitalnu platformu, projekte mobilnosti, zajednički rad na budućem zatvaranju i demontaži francuske nuklearne elektrane Fessenheim, svemirska istraživanja, društvene rasprave, forum za budućnost itd.

Dio ovog zajedničkog rada provodi se i u Zagrebu. Spomenimo samo Eurocampus ili naš projekt Kultura i etika u koji se provodi u okviru Francusko-njemačkog kulturnog fonda.
Jesu li se Aachenskim sporazumom Njemačka i Francuska distancirale od ostatka EU, uzimajući u obzir da im se u međuvremenu nijedna država članica nije pridružila?

Veyssière: Ovaj projekt konvergencije u osnovi je otvoren za sve države članice. Mi svakako potičemo ostale zemlje da se pridruže nekima od navedenih projekata suradnje ili da sami predlože projekte i aktivnosti. Blisko surađujemo s Hrvatskom i odlučni smo nastaviti tako i dalje.

Klinke: Sporazum iz Aachena poziva i druge da se pridruže u određenim područjima te projektima, ostvarenje toga smo dosad imali prilike i vidjeti, uključujući Hrvatsku.

Što mislite o Inicijativi triju mora, postoji kritika da se njome želi podijeliti EU i da je anti-njemačka?

Klinke: Inicijativa triju mora važna je i dobrodošla. Njemačka kao zemlja Baltičkog mora vrlo je zainteresirana za nju te želi postati punopravnom članicom. Riječ je o važnom instrumentu promicanja i unapređenja kohezije i povezanosti između članica EU. Siguran sam da je riječ o vitalnom čimbeniku koji može doprinijeti dobrobiti EU kao cjelini.

Veyssière: Unutar EU-a imamo brojne aktivnosti koje su namijenjene za određene vrste ili skupine zemalja. Pogledajte, primjerice, Schengen ili eurozonu. I to je bitno, jer neke zemlje imaju među sobom izraženije određene zajedničke točke. Važno je da se pritom ne isključuje druge – na primjer, svaka bi se država članica na kraju trebala pridružiti eurozoni, osim ako nisu ispregovarali izuzeće prilikom ulaska u EU. Isto tako, važno je i da se uzimaju u obzir sredstva, energija i obveze unutar EU-a. Što god određena skupina zemalja radi, to mora biti u skladu s onim što EU čini u cjelini.

S obzirom na to da Velika Britanija napušta EU, Njemačka i Francuska ostaju jedne od najmoćnijih država. Koliko budućnost EU ovisi o njima?

Veyssière: U Europskoj uniji svaka je zemlja važna.

Klinke: To je točno ono što sam htio reći. Svaka zemlja ima svoj zaseban glas u Bruxellesu. Svi dijelimo odgovornost i predanost.

Veyssière: I kada pogledate kako se donose odluke u EU, imamo Vijeće ministara, ali i Europski parlament i odluke koje se ne temelje na nacionalnom interesu, već na političkoj osnovi. Što se Vijeća tiče, predsjedanje je ključno i ovdje veličina nije bitna – manje države članice mogu biti okretnije i može ih se smatrati poštenijim posrednikom, a ne nekim tko gura vlastitu nacionalnu agendu.

Kada govorimo o europskoj obrani, postoji PESCO (Stalna strukturirana suradnja), ali također i francuska “interventna inicijativa” koju je predložio Macron, a u njoj se nalazi i Velika Britanija. Kako je moguće spojiti te dvije inicijative?

Veyssière: PESCO je vrlo važan za EU i svatko mu se može pridružiti. Imali smo vrlo opsežnu i plodnu raspravu između Francuske i Njemačke o PESCO-u i trebamo u tom pogledu ići naprijed. Francuska inicijativa je drugačija jer je više usredotočena na vojne operacije. Kada govorimo o obrani, važno je ne suprotstavljati različite inicijative jer je u konačnici to jedno te isto vojno sredstvo koje se može koristiti na nacionalnoj razini, u ad hoc koaliciji, u sklopu EU-a, NATO-a ili UN-a. Moramo zajedno raditi na povećanju obrambenih alata i mehanizama EU-a. Isto tako, moramo blisko surađivati na izgradnji snažne europske obrambene industrije.

Klinke: U potpunosti smo predani progresivnoj izgradnji kredibilnih, koherentnih i djelotvornih europskih sigurnosnih i obrambenih institucija,  jačajući europski stup NATO-a te u potpunosti koristeći Europsku intervencijsku inicijativu. Ono čemu težimo je zajednička strategijska kultura.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron je kritizirao NATO, ali Angela Merkel ga brani. Kako to komentirate?

Veyssière: Ne bih to tako rekao. Izjave predsjednika imale su za cilj izazvati reakciju. Kritiziramo NATO zbog toga što ga volimo, inače bi nam bilo svejedno! Potpuno smo predana članica NATO-a i pozdravljamo činjenicu da je summit NATO-a u Londonu pokrenuo razmišljanje o budućnosti ove organizacije.

Klinke: NATO jest i ostaje zaglavni kamen naše sigurnosti i obrane.
Margarethe Vestager je zabranila njemačkoj tvrtki Siemens akviziciju francuske tvrtke Alstom, a onda je njemački ministar Peter Altmaier izašao s prijedlogom stvaranja velikih europskih kompanija. Kako vaše dvije vlade gledaju na to?

Veyssière: Gospođa Vestager izjavila je prije nekoliko dana kako razmišlja o reviziji politike tržišnog natjecanja. Pričekajmo da Komisija iznese svoje stajalište i raspravimo o ovoj važnoj temi pod vodstvom hrvatskog predsjedništva. Moramo se držati čvrstih pravila, ali i pritom bolje uzeti u obzir svijet koji nas okružuje.

Klinke: To će uistinu biti jedan od izazova hrvatskog predsjedanja. Želimo poticati europsku industrijsku strategiju te osigurati da Europska unija bude atraktivnom investitorima i 2030. godine. Pozdravljamo to da hrvatsko predsjedanje želi raspravljati o tim izazovima.

Njemački ministar Olaf Scholz predložio je stvaranje bankovne unije eurozone u kojoj će depozit biti zaštićen u slučaju kolapsa banaka. Kako Francuska gleda na jačanje bankovne unije?

Veyssière: Trebamo snažnu bankovnu uniju. Također nam je potreban i snažni proračun eurozone koji je jedan od načina za bolju integraciju zemalja eurozone. Riječ je o vrlo osjetljivoj i kompliciranoj temi i moramo svakako objasniti državama koje nisu u eurozoni što se događa. Ali EU mora biti spreman za moguću financijsku krizu.
Klinke: Želimo kreirati i poticati otpornost. Trebamo pažljivo i realno ophođenje prema toj osjetljivoj temi.

Scholzov prijedlog se može učiniti nepopularnim u članicama EU koje imaju slabiji bankarski sistem…

Klinke: Tu je riječ o izgradnji tehničke otpornosti a ne o pružanju popularnih odgovora. Ponekad u životu morate donijeti teške odluke, no ujedno se podrazumijeva i da je komunikacija te uvjeravanje europske javnosti isto tako ključno.

Veyssière: Za postizanje učinkovitosti, potrebna su pravila o depozitima, direktiva o oporavku i sanaciji banaka, bankovna unija i posebni fondovi za izvanredne situacije. Ako jedno od navedenog zakaže, struktura je oslabljena. Ne smijemo zaboraviti posljednju financijsku krizu. Trebale su nam godine da je prevladamo jer su nam nedostajali neki od osnovnih alata.

Kako ocjenjujete početak hrvatskog predsjedanja Vijećem EU i što očekujete?

Veyssière: Uvjereni smo da Hrvatska može imati vrlo uspješno predsjedanje. Imate vrlo dobro pripremljene ljude i sposobne stručnjake. Kao posljednja članica koja se pridružila EU-u, Hrvatska je u savršenoj poziciji da pogura neke vrlo osjetljive teme poput borbe protiv klimatskih promjena i zaštite ljudskih prava i vladavine prava. Predsjedanje Vijećem EU-a ultimativni je test za novu članicu, a općenito gledano, ono je uvijek velika prilika za bilo koju zemlju.

Klinke: Sveobuhvatni moto ovog predsjedanja je “Snažna Europa u svijetu punom izazova”. Ton je pogođen. Pozdravljamo to što Hrvatska želi jačati ulogu EU kao globalnog aktera. Kako bi bila relevantna na međunarodnom planu, EU treba blisko surađivati sa svojim partnerima i susjedima. I druge važne teme bit će visoko na agendi poput digitalizacije, klime i ekologije, brexita, proračuna te vladavine prava. Isto tako, podržavamo novi poticaj u korist europske demokracije te stoga pozdravljamo Konferenciju o budućnosti Europe. Prijatelji smo i partneri te u potpunosti podržavamo hrvatsko predsjedanje Vijećem EU.
Uvjeren sam da ćemo na taj način moći osigurati glatku tranziciju prema našem vlastitom predsjedanju.

Njemačka podržava proširenje EU, a Francuska ne podržava, govorimo ponajviše o Sjevernoj Makedoniji i Albaniji?

Veyssière: Svakako potvrđujemo europsku perpektivu svih zemalja zapadnog Balkana. Svaki je slučaj različit. Što se tiče otvaranja pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, spremni smo konstruktivno sudjelovati. Potreban je određeni napredak na terenu, ali i kolektivno preispitivanje politike proširenja EU-a kako bi ona bila izdašnija, ali i reverzibilna po potrebi. Komisija će se o ovom pitanju izjasniti za nekoliko dana. Radi se o važnoj raspravi. Nastavit ćemo surađivati s našim europskim partnerima, posebice s hrvatskim predsjedništvom.
Uspjeh zagrebačkog summita bit će uspjeh za Europu.

Klinke: Osobito pozdravljamo Summit EU – Zapadni Balkan koji će se održati u Zagrebu u mjesecu svibnju. Nadamo se da će pozitivne odluke u vezi sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom biti moguće. Podržavamo blisku suradnju sa susjedima.

Nekoliko riječi za zaključak?

Klinke: Njemačko-francuska suradnja znači svakodnevni rad, uključujući i nas ovdje u Hrvatskoj. Navest ću samo jedan primjer: Eurocampus u Zagrebu, a to su dvije ovlaštene, višejezične škole – Njemačka međunarodna škola i Francuska međunarodna škola – koje su sastavni dio hrvatskog obrazovnoj krajolika. Još od 2005. godine djeca i učenici – Hrvati, Francuzi, Nijemci i drugi – ne samo da uživaju blagodat obrazovne izvrsnosti naše dvije zemlje pod sloganom „dvije škole pod jednim krovom“. Štoviše, riječ je o nečemu što bih nazvao riječima: živjeti europsko iskustvo ovdje u Zagrebu, ovdje u Hrvatskoj.

Veyssière: Svakako. Među pet francusko-njemačkih obrazovnih ustanova u svijetu, zagrebački Eurocampus je onaj s najjačom francusko-njemačkom obrazovnom sinergijom, što ide u prilog Hrvatskoj s obzirom da su učenici većinom Hrvati. Oni tako dobivaju europsko obrazovanje što im pomaže da budu otvoreniji prema svijetu. Izuzetno smo ponosni na ovaj uspjeh. Tijekom posjeta Zagrebu prošle godine u studenom, gđa Amélie de Montchalin, državna tajnica pri francuskom Ministarstvu vanjskih poslova , zadužena za europska pitanja, posjetila je Eurocampus i upoznala učenike. Također se susrela s hrvatskim ogrankom regionalne udruge Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR Hrvatska), koja je nedavno dobila nagradu u Francuskoj. Konkretno surađujemo: kako u Bruxellesu, Strasbourgu, Parizu, Berlinu, tako i u Zagrebu i cijeloj Hrvatskoj, u europskom duhu, u službi naših zajedničkih vrijednosti te za budućnost.

Razgovarala: Iva Badanjak


povratak na vrh stranice